U prepunoj kongresnoj sali Islamskog kulturnog centra u Baru, kao što je i najavljeno, je upriličeno martovsko sinoć predavanje hafiza Sulejmana Bugarija na temu „Čitajmo se“.

Ovo je drugo predavanje u ciklusu predavanja koja će se, jednom mjesečno, održavati u Islamskom kulturnom centru.

Moderator programa i ovaj put bio je prof. Emil ef. Škrijelj.

Kongresna sala tokom sinoćnjeg predavanja kao da je poprimila drugačije razmjere. Njena površina bila je previše mala kako bi primila sve zainteresovane građane i slušaoce.

Na samom početku, prisutnima se obratio domaćin, glavni imam mr. Muidin ef. Milaimi, koji je rekao: “Uvijek je veliko zadovoljstvo imati gosta Hafiza. Stanovnici Bara, kao i ostalih gradova i Islamska zajednica Crne Gore počašćena je dolaskom Hafiza. Posebno Barani zato što imamo ovu salu, infrastrukturu kojom zadovoljavamo sve potrebe vjernika i možemo pokazati cijeloj javnosti da smo ovim Centrom promijenili sliku Islamske zajednice u cijeloj Crnoj Gori. Posebno zadovoljstvo nam je što među vama vidimo i propadnike druge vjeroispovijesti, što nas posebno raduje, jer je to slika cijelog grada.”

U svom izlaganju hafiz Sulejman Bugari govorio je o smislu, etimološkom značenju riječi „čitaj“, razlikama među pojmovima „čitaj“ i „uči“, koje knjige postoje, kao i o vrstama čitalaca.

„Na putu traženja smisla u međuljudskim odnosima, ljudi gube smisao za bratstvom, za čovjekom, za njegovom prirodom i originalnošću, koja je inače tajna i nepoznanica. Čovjek čovjeku dođe kao najljepša i najefikasnija terapija, samo kada to želi da shvati”, istakao je hafiz Bugari. Također je dodao: “Ljudi, kao najbitnija stvar među svim stvorenim stvarima, dobili su orijentir, uputstvo za život u svim međuljudskim odnosima. Kur’an, Allahov govor objavljen je kako bi pomogao ljudima da pronađu smisao, orijentir i smiraj na životnom putu.”

Kako Allahov govor utiče na ljude i kako budi njihova najtananija i najdublja osjećanja, čak i ako ne razumiju arapski jezik, hafiz Bugari je pojasnio primjerom: “U Americi, nakon predavanja, žena koja je bila Jevrejka, rekla je: “Možete li, molim Vas, ponoviti ono što ste rekli na samom početku?” Radilo se o odlomku iz Kur’ana.

“Zašto kad nište ne razumijete?”

Rekla je: “Nešto sam osjetila u tom govoru, iako ništa ne razumijem. Samo da provjerim da li je to tačno. Osjećam kao da nas taj govor poziva da se okupimo oko nečeg nama zajedničkog.”
A ajet je glasio: “Dođite da se okupimo oko riječi nama i vama zajedničke.”

Ko želi da shvati smisao i korijen života, mora da proučava, analizira Kur’an, Božiju riječ, koja oslobađa, smiruje. Božiji poslanik Muhammed, a.s., je bio nepismen ali je opismenio svijet.

Neka od etimoloških značenja riječi čitati je dubinsko, detaljno analiziranje, pratiti trag mislima i bićem, slijeđenje konstantno nečega, pratiti s ljubavlju, pažnjom i brigom. A poslanik Muhammed, a.s., je bio oličenje svega toga.

Analizirajući objavljenu Božiju riječ, hafiz Bugari je došao do zaključka da postoje tri vrste knjiga: napisana – to su objavljene knjige: Tevrat, Zebur, Indžil i Kur’an; otvorena, to je priroda, ono što okružuje čovjeka i ukoliko nije do njega došla objavljena knjiga, može na osnovu Božije kreacije i ljepote stvaranja da otkrije smisao života; i zatvorena knjiga – čovjek. On je tajna. Njega samo Gospodar zna. A mi ga znamo samo onoliko koliko nam dozvoli da pročitamo.

Razlog međuljudske netrpeljivosti, nemara i mržnje je međusobno nečitanje, nemar prema zajednici… Srca su udaljena jer ljudi ne tumače, prvenstveno, sebe.

“Najčitanija osoba je ona koja čita da bi sebe pročitala. Knjiga je prijatelj! Ako je to tako, kakva je to knjiga koja čovjeka odvaja od čovjeka, od prijatelja, muža, žene, od drugog i drugačijeg?! Koju knjigu mi čitamo?! Čije neljudske pasuse čitamo?! Ja želim knjigu koja će mi biti stvarni, istinski prijatelj, koja će me povezati sa svakom nedovoljno ili dovoljno hodajućom knjigom. Želim knjigu koju ću čitati i dok hodam i dok spavam. Želim knjigu koja će biti sa mnom i kad umrem. Želim knjigu koja će mi biti vječni prijatelj!”, rekao je hafiz Bugari.

Potom je na kraju poručio: “Imamo zadatak da budemo knjiga koja hoda i traži druge knjige koje hodaju da budu podsjetnici. Tim se čitanjem oslobađamo mržnje i netrpeljivosti. Na putu čitanja, tumačenja i popravljanja sebe, svakom pojedincu neka budu savjet riječi Gazalija o pet nauka koje postoje: šutnja, slušanje, pamćenje, provođenje i – na petom mjestu – način kako nekome nešto da se saopći“.

Predavanju su prisustvovali službenici Islamske zajednice u Crnoj Gori gosp. Agović i Đokaj, predstavnici MIZ Bar, potpredsjednica Opštine Bar Sanela Ličina, kao i mnogi eminentni i ugledni građani i pripadnici sve tri vjere grada pod Rumijom.

U nastavku pogledajte snimak predavanja.