Hafiz Bugari učestvovao na tribini o hafizu Salihu Gašiću

Medžlis Islamske zajednice Bijelo Polje, u saradnji sa Radio-televizijom Crne Gore i Nevladinom organizacijom Montenegro asocijacija alumnista Turske, organizirao je u hotelu „Franca“ tribinu i predstavio dokumentarac o hafizu Salihu Gaševiću, autorice Emine Hodžić-Knežević, a na kojoj je učešća uzeo i hafiz Sulejman Bugari.

Povod za događaj je bio 120 godina od smrti hafiza Galijaševića, jednog od priznatih i poznatih muslimana naše bliže prošlosti, autora Mevluda – hvalospjeva o Muhamedu, a.s.

Hafiz Salih Gašević pripada generaciji mlađih alhamijado književnika i njegovo ime je dobro poznato u Crnoj Gori i njenom bližem okruženju. Tačna godina njegovog rođenja je sporna, ali se najčešće navodi da je Gašević rođen u Nikšiću 1850. godine, gdje je završio mekteb i ruždiju, nakon čega je otišao u Istanbul radi daljeg obrazovanja. Po završetku školovanja u Istanbulu, vratio se u Nikšić, gdje je jedno vrijeme obavljao poslove gradskog finansijskog upravitelja. Važio je za uglednu ličnost u gradu, s obzirom na visoko obrazovanje koje je posjedovao. Gašević se, pored finansijskih poslova, bavio i prepisivačko-prevodilačkim radom, prepisujući i prevodeći knjige koje su pisane na orijentalnim jezicima, pokazujući u tom poslu veoma raskošan talenat i veliku produktivnost. Godine 1887, hafiz Salih je postao kajmekam u Šahovićima (današnje Tomaševo u Bijelom Polju), koje je tada bilo sjedište Donjokolašinske kaze. Upravo u tom mjestu, Gašević je napisao, preciznije rečeno prepjevao, Mevlud (pjesma o rođenju Božijeg poslanika Muhammeda) poznatog osmanskog stvaraoca Sulejmana Čelebije, naslovljenog “Vesiletun nedžat”, a koji je ispjevan i pisan u Bursi. Kako sam Gašević kaže u predgovoru svog Mevluda, on je napisan na molbu uglednih “kolašinskih prviša” – građana.

Za autoricu, novinarku RTCG, bio je izazov raditi na ovoj emisiji, koja, kako je istakla, ima veoma mnogo materijala da se uradi, što će u narednom periodu i najaviti.

„Ako uzmemo u obzir da su od Austrougarske dolazili drugi jezik, kultura, da se Osmanlijsko carstvo povlačilo, muslimani i Bošnjaci su bili prilično zbunjeni, pa je trebalo sačuvati sebe. Sagovornici tridesetpetominutne emisije su pokazali na koji način sačuvati identitet muslimanskog naroda na ovim prostorima“, istakla je Hožić Knežević.

„Kao autor najpoznatijih i najrasprostranjenijih mevluda, Gašević je zavrijedio pažnju naše javnosti. Kao neko ko treba da brine o tradiciji, prošlosti, ovim filmom smo zahvalni što imamo priliku da o takvom velikanu govorimo na javnom servisu i na ovakav način – uživo. Na temu Mevluda, odnosno ljubavi prema Božijem Poslaniku a.s., koga zovemo učiteljem svijeta, predstavio je važnost i bitnost poznavanja vlastite tradicije i tog Mevluda, pisanog na bosanskom jeziku“, objasnio je Enis ef. Burdžović, dodajući da to predstavlja potvrdu jezičkog i nacionalnog identiteta ljudi koji su živjeli u Nikšiću, Kolašinu i Bijelom Polju.

Riiječ mevlud znači rođenje. Samim tim, u Mevludu se govori o Poslanikovom, s.a.v.s., rođenju, kazao je hafiz Sulejman Bugari. Naglasio je da je o njemu napisano bezbroj knjiga, ali se ovdje govori o tragovima koji su ostali na ovim prostorima pečatirani za zajednicu te da predstavljaju veliko blago, koje treba da iskoristimo.

Hafiz Bugari je ukazao i na razliku koju treba da znamo, a to je da je jedno biti pokoran praksi Božijeg Poslanika a.s., a drugo slijediti njegov život.

„Onaj koji formalno uči tekst i discipliniran je u nekom ponašanju, on je pokoran, a onaj koji analizira sve to što radi i pronalazi suštinu i smisao iz prakse Božijeg Poslanika, a.s., taj slijedi. Malo je onih koji slijede, a mnogo je pokornih“, podvukao je hafiz, završavajući hadisom Božijeg poslanika Muhameda , a.s.: “Vjernik je onaj od čijeg zla su zaštićeni svi ljudi”.

Copyright 2007-2019 I Oficijelna web stranica Sulejmana Bugarija